Da bismo proizveli vrhunsko vino, ono zahtjeva stalno praćenje, analizu i brigu.
Pravovremenom analizom i kontrolom mošta i vina možemo iskoristiti puno veći potencijal sirovine koju imamo, a samim time dobit ćemo i kvalitetniji proizvod.
Proizvođači često donose vino na analizu kada je u vinu već došlo do negativnih promjena i samim time vino tada već gubi na kvaliteti. Većina negativnih promjena se može ispraviti, ali vino neće ostvariti puni kvalitativni potencijal kao da su se mane i bolesti spriječile na vrijeme.
Šećere u moštu radimo prije i nakon berbe grožđa, da bismo odredili vrijeme berbe, te nakon berbe da bismo odredili potencijalni alkohol.
Čestom provjerom pH vina možemo spriječiti razvoj negativnih promjena u vinu jer pH utječe na mikrobiološku stabilnost vina.
Analizom ukupnih kiselina procjenjujemo ukupnu kiselost vina. Uključuje sadržaj najvažnije kiseline, odnosno vinsku kiselinu. Mjerenje ukupne kiselosti vina izraženo je u gramima vinske kiseline po litri vina. Određuje se titracijskom metodom.
Svi kvasci trebaju dušik kao hranjivu tvar za rast i razvoj. Za postizanje uravnotežene razine dušika, važno je izmjeriti količinu dušika koja je već prisutna u soku od grožđa.
Analizom reducirajućih šećera određujemo završetak fermentacije i količinu preostalog šećera u vinu. Određuje se Titrametric-Rebelein metodom i izražava se u gramima po litri.
Analizu alkohola u vinu provodimo da bismo znali kolika nam je alkoholna jakost vina. Ovisno o alkoholnoj jakosti vina i drugih parametara prilagođavamo potrebnu zaštitu s kojom sprječavamo negativne promjene u vinu. Određujemo ga ebuliometrijski i izražava se u vol. %
Dodavanje točne količine SO2 u vino pomoći će kontroli bakterija i sprječavanju negativnih promjena u vinu. Određuje se Ripper metodom i izražava se u mg/l.
Male količine hlapive kiseline nastaju tijekom alkoholne, ali i malolaktičke fermentacije.
Kontrolom hlapive kiseline možemo spriječiti daljnji porast i zadržati kvalitetu vina.
Određuje se enzimatski i izražava se u gramima po litri.
Jabučnu kiselinu analiziramo da bismo odlučili hoćemo li raditi malolaktičnu fermentaciju u vinu i provjeravamo kraj malolaktične fermentacije.
Određuje se enzimatski i izražava se u gramima po litri.
Mliječnu kiselinu analiziramo da bismo provjerili rad malolaktičnih bakterija.
Određuje se enzimatski i izražava se u gramima po litri.
Bentotest radimo nakon dodavanja bistrila. S njime provjeravamo stabilnost vina na bjelančevine.
Bentotestom provjeravamo i bistroću u moštu.
Bentotest provodimo pomoću turbidimetra i izražava se u NTU-ima.
Probom bistrenja određujemo točnu dozu bistrila koja nam je potrebna.
Organoleptička analiza vina podrazumijeva ocjenu njegove boje, bistrine, mirisa i okusa.
Organoleptičkom analizom ocjenjujemo harmoničnost vina, nedostatak nekog od elemenata te dajemo prijedlog kako riješiti negativne karakteristike u vinu.
Paketom zrelosti određujemo vrijeme berbe i približne vrijednosti koje ćemo dobiti nakon što smo pobrali grožđe. Nakon berbe i muljanja grožđa, ponavljamo analizu paketa zrelosti i tada dobivamo prave vrijednosti mošta te provodimo korekcije ukoliko su potrebne.
Analizu mošta u fermentaciji provodimo ako nije analiziran paket zrelosti prije fermentacije.
Analizu nakon fermentacije treba provesti da bismo znali navedene parametre u vinu i na koji način zaštititi vino i pripremiti ga za odležavanje.
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
